Reciklirajmo!
Reciklirajmo za bolje i zdravije sutra! - Pojam i značaj reciklažeCilj moderne ekologije: spriječiti nastajanje štetnih supstancii vratiti u proizvodnju što je moguće više otpadnih produkata. Iz tog proizilazi i definicija reciklaže. Reciklaža je vraćanje sporednih produkata i ostataka koji nastaju u proizvodnji i potrošnji ponovo u kružni tok : proizvodnja- potrošnja. Taj veliki zaokret u cjelokupnom shvatanju ekologije i multidisciplinarne nauke, koja treba pronači nove puteve i metode da nastane što manje otpada, predstavlja u suštini izlazak ekologije na trežište. Ako posmatramo ekologiju sa socijalno - društvenog aspekta onda je to: očuvanje prirode, stvaranje uslova za život sadašnjim i budućim generacijama, odnosno očuvanje prirodne ravnoteže. Međutim, moderna ekologija obuhvata i ekonomsko - tržišni aspekt: jednom odložen otpad predstavlja konačan gubitak materijalnog dobra u kružnom toku: proizvodnja - potrošnja.
Znači svako vraćanje materijalnog dobra u kružni tok predstavlja čistu ekonomsku dobit. Ovo novo shvatanje ekologijenajbolje ilustruje jedna činjenica: od kraja 80-tih godina u stručnoj literaturi, na njemačkom jeziku ( i zakonske odredbe nose isto ime) koristi se novi termin" Abfallwirtschaft" što u doslovnom prevodu znači " privreda otpada". Znači, ekologija je postala privredna grana. Naravno ovaj zaokret u razmišljanju donio je veliku korist ekologiji. Ekologija nije nešto u šta treba samo ulagati velike sume novca, nego je postala i oblast koja donosi dobit, odnosno privredna grana sa svim tržišnim aspektima.
Prihvatanje ekologije kao multidisciplinarne nauke i posebne privredne grane rezultiralo je velikim ulaganjima u ekološke projekte u razvijenim zapadnim zemljama.Ovu činjenicu treba posebno naglasiti, da bi se u svijesti naših odgovornih ljudi (političara i privrednika) promjenilo shvatanje o ekologiji, odnosno da i oni prihvate novi način razmišljanja.
Reciklažu možemo podjeliti u tri grupe:
a) Ponovno korištenje: ponovno korištenje nekog proizvoda ili materijala za istu namjenu ( npr. flaše, obnovljene auto gume itd)
b) Dalja upotreba: upotreba otpadnih produkata za novu namjenu, nakon odgovarajućeg fizikalnog, kemijskog ili biološkog tretmana ( npr. granulisanje plastičnog otpada i upotreba granulata kao punila u građevinarstvu itd )
c) Reprodukcija: ponovno dobijanje osnovnih sirovina i vraćanje u proces proizvodnje ( npr. stara auta u željezare itd ).
Reciklaža u industriji
Uvijek se prvo razmišlja da li je moguće spriječiti nastajanje štetnih supstanci. Takav način pristupa problemu donio je već pozitivne rezultate: industrija boja i lakova već proizvodi boje ilakove bez otapala; industrija detrdženata je već izbacila sve detrdžente koji sadrže fosfor; azbest se više ne koristi u praksi; potrošnja kadmijuma u svijetu je pala za 2000 tona u 1974. na 1300 tona u 1984. godini.
Opsežna istraživanja u industriji su pokazala da se nastajanje štetnih supstanci može znatno smanjiti promjenom tehnoloških parametara u vođenju procesa i promjenom tzv. pomoćnih supstanci koje se u određenim fazama dodaju u procesu proizvodnje.
Znači svako vraćanje materijalnog dobra u kružni tok predstavlja čistu ekonomsku dobit. Ovo novo shvatanje ekologijenajbolje ilustruje jedna činjenica: od kraja 80-tih godina u stručnoj literaturi, na njemačkom jeziku ( i zakonske odredbe nose isto ime) koristi se novi termin" Abfallwirtschaft" što u doslovnom prevodu znači " privreda otpada". Znači, ekologija je postala privredna grana. Naravno ovaj zaokret u razmišljanju donio je veliku korist ekologiji. Ekologija nije nešto u šta treba samo ulagati velike sume novca, nego je postala i oblast koja donosi dobit, odnosno privredna grana sa svim tržišnim aspektima.
Prihvatanje ekologije kao multidisciplinarne nauke i posebne privredne grane rezultiralo je velikim ulaganjima u ekološke projekte u razvijenim zapadnim zemljama.Ovu činjenicu treba posebno naglasiti, da bi se u svijesti naših odgovornih ljudi (političara i privrednika) promjenilo shvatanje o ekologiji, odnosno da i oni prihvate novi način razmišljanja.
Reciklažu možemo podjeliti u tri grupe:
a) Ponovno korištenje: ponovno korištenje nekog proizvoda ili materijala za istu namjenu ( npr. flaše, obnovljene auto gume itd)
b) Dalja upotreba: upotreba otpadnih produkata za novu namjenu, nakon odgovarajućeg fizikalnog, kemijskog ili biološkog tretmana ( npr. granulisanje plastičnog otpada i upotreba granulata kao punila u građevinarstvu itd )
c) Reprodukcija: ponovno dobijanje osnovnih sirovina i vraćanje u proces proizvodnje ( npr. stara auta u željezare itd ).
Reciklaža u industriji
Uvijek se prvo razmišlja da li je moguće spriječiti nastajanje štetnih supstanci. Takav način pristupa problemu donio je već pozitivne rezultate: industrija boja i lakova već proizvodi boje ilakove bez otapala; industrija detrdženata je već izbacila sve detrdžente koji sadrže fosfor; azbest se više ne koristi u praksi; potrošnja kadmijuma u svijetu je pala za 2000 tona u 1974. na 1300 tona u 1984. godini.
Opsežna istraživanja u industriji su pokazala da se nastajanje štetnih supstanci može znatno smanjiti promjenom tehnoloških parametara u vođenju procesa i promjenom tzv. pomoćnih supstanci koje se u određenim fazama dodaju u procesu proizvodnje.
Ekološke oznake u Svijetu
Znak zaštite okoliša jedan je od tzv. mekanih instrumenata u politici zaštite okoliša, i to direktno usmjeren na tržište.Ekološka svijest javnosti odlučujuća je za promicanje znaka zaštite okoliša.
Svaki proizvod ima više ili manje nepovoljan uticaj na okolinu:
• od proizvodnje (npr. korištenjem pojedinih sirovina i s tim u svezi s emisijom otpadnih plinova i vode),
• prijevoza od prodavača i potrošača (npr. upotrebom goriva),
• upotrebe (npr. odbacivanjem ambalaže i ostatka iskorištenih proizvoda),
• odlaganja nakon upotrebe (npr. onečišćenja podzemnih voda štetnim sastojcima otpada).Zemlje svijeta koje trenutno upotrebljavaju ekološke oznake za označavanje svojih proizvoda. Prikaz na karti.
Primjeri dobrih i korisnih za cijelu planetu ekoloških inovacija u Bosni i Hercegovini
Eko-filterski sistem
Šta se trenutno radi u Svijetu i kod nas, vjerovali ili ne!!?
Najveća svjetska turbina na moru
Izrada i dizajn: Damir Spahić 2011
Svaki proizvod ima više ili manje nepovoljan uticaj na okolinu:
• od proizvodnje (npr. korištenjem pojedinih sirovina i s tim u svezi s emisijom otpadnih plinova i vode),
• prijevoza od prodavača i potrošača (npr. upotrebom goriva),
• upotrebe (npr. odbacivanjem ambalaže i ostatka iskorištenih proizvoda),
• odlaganja nakon upotrebe (npr. onečišćenja podzemnih voda štetnim sastojcima otpada).Zemlje svijeta koje trenutno upotrebljavaju ekološke oznake za označavanje svojih proizvoda. Prikaz na karti.
Primjeri dobrih i korisnih za cijelu planetu ekoloških inovacija u Bosni i Hercegovini
Eko-filterski sistem
Šta se trenutno radi u Svijetu i kod nas, vjerovali ili ne!!?
Najveća svjetska turbina na moru
Izrada i dizajn: Damir Spahić 2011
